Osjetljiva koža nije dijagnoza, već klinički opis stanja u kojem koža reagira preosjetljivo na uobičajene podražaje. Crvenilo, peckanje, zatezanje ili osjećaj nelagode česti su simptomi koje osobe navode, čak i kada koža naizgled izgleda “normalno”.
Tradicionalno se uzroci osjetljivosti pripisuju oslabljeloj zaštitnoj barijeri kože, ali novija istraživanja ističu još jednog ključnog čimbenika: kožni mikrobiom.
Što je mikrobiom kože i zašto je važan za osjetljivu kožu?
Koža je domaćin složene zajednice mikroorganizama – bakterija, gljivica i virusa – poznate kao mikrobiom kože. U zdravim uvjetima, mikrobiom:
- održava ravnotežu pH vrijednosti
- štiti od patogena
- komunicira s imunološkim sustavom kože
No kada se naruši ta ravnoteža (stanje poznato kao disbioza), mikrobiom može postati izvor iritacije i upale.
Istraživanja: što kaže znanost o mikrobiomu kod osjetljive kože?
Studije su pokazale da osobe s osjetljivom kožom često imaju:
- smanjenu raznolikost mikrobioma
- manjak korisnih bakterija poput Staphylococcus epidermidis
- povećan broj oportunističkih mikroba poput Staphylococcus aureus
(Liu et al., 2020; Kim et al., 2022)
Kako mikrobiom kože utječe na osjetljivost?
Mikrobi komuniciraju s kožom putem signalnih molekula i receptora na stanicama (npr. TLR2, TLR4). U zdravim uvjetima, ta interakcija jača obrambene mehanizme kože bez izazivanja upale. Međutim, u disbiotičnim stanjima, poremećena signalizacija može uzrokovati pretjeranu imunološku aktivaciju što se očituje kao crvenilo, peckanje i čak mikro-upala bez vidljive iritacije.
Neki mikrobi (poput S. epidermidis) potiču lučenje antimikrobnih peptida (AMP) i tako štite kožu, dok drugi (npr. sojevi C. acnes skupine IA1) mogu pojačati upalne signale. Gubitak “dobrih” bakterija tako ima izravne posljedice na lokalnu imunološku regulaciju.
Zaboravljamo li mikrobiom u njezi osjetljive kože?
Većina proizvoda za osjetljivu kožu fokusira se na umirivanje i obnavljanje barijere. No, ako se pritom koristi agresivna baza, neselektivni konzervansi ili visoki udjeli alkohola, mikrobiom može biti dodatno narušen, čak i ako je koža privremeno umirena.
S druge strane, formulacije koje uključuju prebiotike, postbiotike ili žive sojeve pokazuju potencijal u aktivnoj obnovi mikrobiomske ravnoteže i dugoročnoj podršci zdravlju osjetljive kože.
Osjetljiva koža traži podršku mikrobioma
Osjetljivost kože nije samo površinska reakcija, već znak dublje biološke neravnoteže. Mikrobiom, iako dugo zanemaren, danas se prepoznaje kao ključni regulator osjetljivosti, upale i obrambene funkcije kože.
Formulacije koje ga ne uzimaju u obzir riskiraju da djeluju simptomatski, ali ne i funkcionalno. S druge strane, testiranjem učinka formulacije in vivo, na stvarnoj koži, možemo razviti proizvode koji doista podržavaju zdravlje kože iznutra i izvana.
Želiš testirati kako tvoja formulacija djeluje na mikrobiom kože?
Kontaktiraj nas na: info@genom.hr