Male promjene, veliki učinak: koliko životne navike doista mijenjaju rizik od bolesti?

Jeste li ikada nakon sistematskog pregleda pomislili: „Dobro, opet će mi reći isto – zdravo se hranite, više se krećite, dovoljno spavajte i nemojte pušiti.“

Takve preporuke mogu zvučati gotovo prejednostavno. A svi znamo i onu jednu osobu koja je živjela vrlo zdravo pa ipak oboljela ili nekoga tko je pušio cijeli život i doživio duboku starost. Pojedinačni primjeri, međutim, ne govore nam što se događa na razini velikog broja ljudi. Brojna istraživanja pokazuju da životne navike mogu značajno utjecati na rizik razvoja nekih od najčešćih kroničnih bolesti. Nekoliko velikih istraživanja dobro pokazuje koliki taj učinak može biti.

Može li prehrana smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara?

Mediteranska prehrana često se povezuje s boljim kardiovaskularnim zdravljem. Jedno od najpoznatijih istraživanja koje je to ispitivalo bila je studija PREDIMED. U istraživanje je uključeno 7.447 osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom. Dvije skupine slijedile su mediteransku prehranu – jedna obogaćenu ekstra djevičanskim maslinovim uljem, a druga orašastim plodovima – dok je kontrolna skupina dobivala savjete za smanjenje unosa masti. U skupinama koje su slijedile mediteransku prehranu zabilježen je približno 30 % niži relativni rizik kombiniranog ishoda srčanog udara, moždanog udara ili smrti od kardiovaskularnih uzroka u odnosu na kontrolnu skupinu. Rezultati pokazuju da način prehrane može imati važnu ulogu u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti kod osoba s povećanim rizikom.

Može li promjena životnog stila biti učinkovitija od lijeka?

Diabetes Prevention Program uključio je više od 3.200 osoba s povećanim rizikom razvoja dijabetesa tipa 2. Jedna skupina uzimala je metformin, druga je sudjelovala u intenzivnom programu promjene životnog stila, a treća je dobivala placebo. Cilj programa promjene životnog stila bio je smanjiti tjelesnu masu za najmanje 7 % i postići barem 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno. Nakon prosječno 2,8 godina pojavnost dijabetesa bila je 58 % niža u skupini koja je promijenila životni stil, a 31 % niža u skupini koja je uzimala metformin, u usporedbi s placebom. U ovoj populaciji intenzivna promjena životnog stila pokazala se učinkovitijom od metformina u prevenciji razvoja dijabetesa tipa 2. Rezultati pokazuju da promjene poput povećanja tjelesne aktivnosti i smanjenja suvišne tjelesne mase mogu imati mjerljiv učinak na rizik razvoja bolesti.

Može li dijabetes tipa 2 ući u remisiju?

Promjena životnih navika nije važna samo prije razvoja bolesti. Studija DiRECT pratila je 306 osoba kojima je dijabetes tipa 2 dijagnosticiran unutar prethodnih šest godina. Sudionici u intervencijskoj skupini prošli su strukturirani program smanjenja tjelesne mase uz intenzivnu prehrambenu intervenciju i podršku za dugoročno održavanje postignute mase. Nakon godinu dana 46 % sudionika u intervencijskoj skupini postiglo je remisiju dijabetesa, u usporedbi s 4 % u kontrolnoj skupini. Remisija ne znači da je bolest trajno izliječena. Rezultati, međutim, pokazuju da značajno smanjenje tjelesne mase kod dijela osoba s relativno nedavno dijagnosticiranim dijabetesom tipa 2 može dovesti do razdoblja u kojem su vrijednosti šećera u krvi ispod dijagnostičkog praga bez uzimanja lijekova za snižavanje glukoze.

San i metaboličko zdravlje

Prehrana i tjelesna aktivnost često su u prvom planu kada govorimo o prevenciji, ali i san je važan dio metaboličkog zdravlja. Veliki pregled prethodno objavljenih istraživanja pokazao je da je kratko trajanje sna povezano s većim rizikom pretilosti, dijabetesa tipa 2, hipertenzije, koronarne bolesti srca i moždanog udara. Dodatne analize Mendelove randomizacije podržale su moguću uzročnu povezanost kratkog sna s pretilošću, hipertenzijom i koronarnom bolešću srca. To ne znači da će jedna ili nekoliko loše prospavanih noći uzrokovati bolest. Važniji je dugoročni obrazac spavanja. Kvalitetan san odgovarajućeg trajanja zato je važan dio očuvanja metaboličkog i kardiovaskularnog zdravlja

Što se događa kada prestanemo pušiti?

Štetnost pušenja dobro je poznata, ali zdravstvena korist od prestanka pušenja ponekad se podcjenjuje, osobito kod osoba koje puše već godinama. Cochraneov sustavni pregled obuhvatio je 68 studija s više od 80.000 sudionika, većinom osoba s koronarnom bolešću srca. U usporedbi s osobama koje su nastavile pušiti, prestanak pušenja bio je povezan s:

  • 39 % nižim rizikom smrti od kardiovaskularnih bolesti
  • 43 % nižim rizikom velikih kardiovaskularnih događaja
  • 40 % nižim rizikom ukupne smrtnosti

Rezultati pokazuju da prestanak pušenja donosi značajnu korist čak i kod osoba koje već imaju koronarnu bolest srca.

Zašto je važno djelovati prije razvoja bolesti?

Nijedna pojedinačna životna navika ne može garantirati da se bolest neće razviti. Na zdravlje utječu genetika, dob, okoliš i brojni drugi čimbenici koje ne možemo uvijek kontrolirati. Istraživanja ipak pokazuju da na dio rizika možemo utjecati.

Prehrana, tjelesna aktivnost, tjelesna masa, san i pušenje nisu samo općenite preporuke. Njihov utjecaj na pojedine zdravstvene ishode potvrđen je u velikim kliničkim i epidemiološkim istraživanjima. Zato se suvremena preventivna medicina sve više usmjerava na prepoznavanje povećanog rizika prije razvoja bolesti.

Metabolomske analize jedan su od pristupa koji može pružiti dodatne informacije o obrascima biomarkera povezanima s budućim rizikom razvoja kroničnih bolesti. One ne zamjenjuju standardne laboratorijske pretrage ni liječničku procjenu, ali ih mogu nadopuniti i pomoći u individualiziranijem pristupu prevenciji.

Rano prepoznavanje povećanog rizika može pružiti više vremena za pravodobno i ciljano preventivno djelovanje.

Reference:

Estruch R, Ros E, Salas-Salvadó J, et al. Primary Prevention of Cardiovascular Disease with a Mediterranean Diet Supplemented with Extra-Virgin Olive Oil or Nuts. N Engl J Med. 2018;378:e34. doi:10.1056/NEJMoa1800389.

Knowler WC, Barrett-Connor E, Fowler SE, et al. Reduction in the Incidence of Type 2 Diabetes with Lifestyle Intervention or Metformin. N Engl J Med. 2002;346:393–403. doi:10.1056/NEJMoa012512.

Lean MEJ, Leslie WS, Barnes AC, et al. Primary care-led weight management for remission of type 2 diabetes (DiRECT): an open-label, cluster-randomised trial. Lancet. 2018;391:541–551. doi:10.1016/S0140-6736(17)33102-1.

Yang C, Yan P, Wu X, et al. Associations of sleep with cardiometabolic risk factors and cardiovascular diseases: An umbrella review of observational and Mendelian randomization studies. Sleep Med Rev. 2024;77:101965. doi:10.1016/j.smrv.2024.101965.

Wu AD, Lindson N, Hartmann-Boyce J, et al. Smoking cessation for secondary prevention of cardiovascular disease. Cochrane Database Syst Rev. 2022;8:CD014936. doi:10.1002/14651858.CD014936.pub2.

Nightingale Health Biobank Collaborative Group. Metabolomic and genomic prediction of common diseases in 700,217 participants in three national biobanks. Nat Commun. 2024;15:10092. doi:10.1038/s41467-024-54357-0.