Koža je naš najveći organ i prvi kontakt s vanjskim svijetom. Iako izgleda jednostavno, koža je složen i dinamičan sustav koji svakodnevno štiti tijelo od mehaničkih, kemijskih i bioloških utjecaja. No ta zaštita ne dolazi samo od same kože – u njenoj obrani ključnu ulogu igra i zajednica mikroorganizama koja na njoj živi: kožni mikrobiom.
Na površini kože, ali i unutar pora, folikula i žlijezda, žive milijarde bakterija, gljivica i virusa. Te mikroskopske zajednice zajedno čine mikrobiom koji neprestano komunicira s našim imunološkim sustavom, sudjeluje u obnovi epiderme, sintetizira korisne molekule i sprječava kolonizaciju patogenih mikroorganizama. Sastav mikrobioma varira ovisno o regiji tijela – masna područja, poput čela i leđa, naseljavaju pretežno Cutibacterium vrste, dok u vlažnim pregibima prevladavaju Staphylococcus i Corynebacterium. Suha područja imaju veću mikrobnu raznolikost i drugačiji spektar mikroorganizama.
Ono što kožu čini učinkovitom barijerom nije samo sloj mrtvih stanica i lipida, već slojevita obrambena mreža: fizička, kemijska, imunološka i mikrobna komponenta djeluju u sinergiji. Stratum corneum – vanjski sloj epiderme – ima strukturu nalik zidu od cigli i maltera, gdje su “cigle” keratinociti, a “malter” lipidi poput ceramida i masnih kiselina. Ova fizička struktura sprječava gubitak vode i prodor štetnih tvari. Kiseli pH kože, sebum i antimikrobni lipidi čine kemijsku barijeru koja inhibira rast patogena. Mikrobiom je dodatni sloj obrane – “dobre” bakterije natječu se s potencijalno štetnima za prostor i resurse, a istovremeno proizvode antimikrobne tvari poput bakteriocina (bakterijski antimikrobni proteini).
Znanstvena istraživanja sve više otkrivaju kako mikrobiom nije pasivan promatrač, već aktivan sudionik u funkcioniranju kože. Primjerice, Staphylococcus epidermidis može potaknuti proizvodnju antimikrobnih peptida u koži, a određeni sojevi Cutibacterium acnes (C. acnes) sudjeluju u metabolizmu lipida, pridonoseći obnovi barijere. Osim toga, mikrobi stimuliraju razvoj keratinocita i utječu na proizvodnju citokina, čime reguliraju upalne procese. Mikrobiomska ravnoteža nije samo fiziološka potreba – ona je ključna za otpornost na infekcije, zacjeljivanje rana i prevenciju kroničnih upalnih stanja.
Kada ta ravnoteža izostane, dolazi do disbioze – neravnoteže mikrobioma koja može biti posljedica vanjskih čimbenika poput UV zračenja, agresivnih kozmetičkih sredstava, stresa ili antibiotika. Disbioza je povezana s brojnim dermatološkim stanjima: kod atopijskog dermatitisa dolazi do prekomjernog rasta Staphylococcus aureus, dok kod akni disbalans među sojevima C. acnes doprinosi upalnim promjenama. Mikrobiomska neravnoteža također je uočena kod psorijaze, rozacee, ali i kod starenja kože, gdje dolazi do promjena u sastavu i funkciji mikrobioma, smanjenja ceramida i opadanja vlažnosti kože.
U kontekstu suvremene dermatologije i kozmetike, kožni mikrobiom sve više dobiva pažnju kao ključni čimbenik u održavanju zdrave, funkcionalne kože. Njegovo razumijevanje nije više rezervirano za znanstvene časopise – ono postaje temelj za razvoj učinkovitijih, preciznijih i nježnijih pristupa njezi kože. Iako ga ne vidimo, mikrobiom je stalno prisutan. Ne kao nečistoća, već kao saveznik.
Za industriju: što ovo znači?
Sve veća potražnja za kozmetikom koja štiti i obnavlja kožnu barijeru, a pritom ne narušava mikrobiom, potiče razvoj formulacija koje uključuju prebiotike, probiotike, postbiotike i druge funkcionalne sastojke. Paralelno, nove tehnologije – od analize mikrobioma do ciljane bakterijske terapije – otvaraju prostor za precizniji, personalizirani pristup njezi kože.
Znanstvena podrška postaje važna komponenta u razvoju proizvoda: omogućuje brendovima ne samo bolju formulaciju, već i transparentniju komunikaciju prema potrošačima i regulatorima.
Naša stručna podrška
U suradnji s našim partnerom Sequential Skin Ltd., GENOM provodi in vivo testiranja učinka proizvoda na mikrobiom i fiziologiju kože. Koristimo kombinaciju mikrobioloških (qPCR, 16S/ITS, shotgun metagenomika) i biofizičkih metoda (TEWL, hidratacija, pH, elastičnost), što omogućuje cjelovit uvid u djelovanje proizvoda kroz vrijeme.
Ovakav pristup omogućuje:
- znanstveno utemeljenu evaluaciju sigurnosti i učinkovitosti proizvoda
- razumijevanje utjecaja na kožni mikrobiom i barijernu funkciju
- podršku u razvoju komunikacijskih materijala i certifikaciju “Maintains the Microbiome”
Literatura
- Harris-Tryon, T. A. & Grice, E. A. (2022). Microbiota and maintenance of skin barrier function. Science, 376(6596), 940–945. https://doi.org/10.1126/science.abo0693
- Wu, M.-Y. & Yao, X. (2023). Skin Microbiota and the Skin Barrier. International Journal of Dermatology and Venereology, 7(1). https://doi.org/10.1097/JD9.0000000000000334
- Lee, H.-J. & Kim, M. (2022). Skin Barrier Function and the Microbiome: Review. International Journal of Molecular Sciences, 23(24), 13071. https://doi.org/10.3390/ijms232413071