Utjecaj sunčevog UV zračenja na kožu odavno je poznat. UV zračenje uzrokuje oštećenja DNK, ubrzava starenje i povećava rizik od raka kože. No, sve je više dokaza da UV zračenje značajno utječe i na sastav i funkciju kožnog mikrobioma, što može imati važne posljedice za zdravlje kože.
Kako UV zračenje mijenja kožni mikrobiom?
UV zrake ne djeluju samo na stanice kože, već i na mikrobe koji je naseljavaju. Izloženost UV-u može ubiti određene bakterije, promijeniti ravnotežu bakterijskih vrsta, potaknuti upalne procese koji dodatno utječu na mikrobiom. Studije pokazuju da nakon UV izlaganja dolazi do porasta bakterijskih rodova poput Cyanobacteria, Fusobacteria i Verrucomicrobia, dok se broj korisnih bakterija, primjerice iz porodica Lactobacillaceae i Pseudomonadaceae, smanjuje. Osim toga, UV zračenje mijenja dostupnost ključnih nutrijenata u koži, poput masnih kiselina i histidina, što dodatno utječe na sastav i funkciju mikrobioma.
Međutim, mikrobiom nije samo žrtva UV-a, nego istraživanja sve više otkrivaju kako određene bakterije aktivno sudjeluju u obrani kože. Primjerice, bakterije koje proizvode enzim urokanazu razgrađuju cis-urokansku kiselinu — fotoprodukt koji nastaje nakon UVB izlaganja i ima snažan imunosupresivni učinak (jedna od posljedica UV zračenja je supresija imunološkog, tj. upalnog odgovora, što nije poželjno). Na taj način mikrobiom pomaže regulirati imunološki odgovor kože nakon UV stresa, dakle pomaže ga vratiti ‘u akciju’. Slično tome, bakterija Micrococcus luteus proizvodi karotenoide, pigmente koji apsorbiraju UV svjetlo i neutraliziraju oksidativni stres.
Ovi primjeri pokazuju da zdravi i uravnoteženi mikrobiom može biti ključni faktor u otpornosti kože na UV oštećenja.
Štete li kreme za sunčanje kožnom mikrobiomu?
Kreme za sunčanje (SPF proizvodi) nezaobilazan su dio zaštite od UV zračenja. No kako sve više znamo o važnosti kožnog mikrobioma, postavlja se novo pitanje: kako formulirati SPF kremu koja štiti, a pritom ne narušava mikrobiom?
Neki sastojci u kremama za sunčanje, poput organskih UV filtera ili nanopartikula cink oksida i titanijevog dioksida, pokazuju antibakterijska svojstva. Istraživanja pokazuju da UV filteri i konzervansi u nekim formulama mogu smanjiti raznolikost mikrobioma. Poremećena ravnoteža mikrobioma može, kako smo naveli, oslabiti prirodnu obranu kože.
Dakle, iako nam je cilj zaštititi kožu od UV-a, nije poželjno istovremeno narušavati njezin mikrobiom, koji je ključan za zdrav imunološki odgovor i barijernu funkciju. Zato se sve više pažnje posvećuje razvoju “microbiome-friendly” formulacija za sunčanje koje čuvaju raznolikost mikrobioma, kao i SPF proizvoda koji koriste prebiotike, postbiotike ili neutralne formulacije. Nova saznanja jasno pokazuju da je kožni mikrobiom ključni saveznik u zaštiti kože od UV oštećenja, stoga čuvajmo ga!
Sunce i mikrobiom – prirodni partneri?
Sunce i kožni mikrobiom nisu nužno protivnici. Naprotiv, pravilno podržan mikrobiom može pomoći koži da se učinkovitije brani od UV oštećenja. No, to zahtijeva pažljivo formulirane proizvode za zaštitu od sunca, koji ne narušavaju prirodnu ravnotežu kože.
Kako znanost sve više otkriva interakcije između UV zračenja, kože i njezinog mikrobioma, otvaraju se uzbudljive mogućnosti za razvoj kozmetike nove generacije – one koja ne štiti samo od sunca, već i podržava prirodnu obranu kože.
Danas je moguće razvijati i testirati formulacije za zaštitu od sunca koje ne narušavaju mikrobiom. Ako ste zainteresirani za takav razvoj — javite nam se!
Izvori:
Patra, V., et al. (2025). Urocanase-positive skin resident bacteria metabolize cis-urocanic acid and in turn reduce the immunosuppressive properties of UV radiation. Journal of Investigative Dermatology. https://doi.org/10.1016/j.jid.2025.03.035.
Gilaberte, Y., et al. (2025). Exploring the impact of solar radiation on skin microbiome to develop improved photoprotection strategies. Photochemistry and Photobiology, 101, 38–52. https://doi.org/10.1111/php.13962.
Grant, G. J., et al. (2024). A narrative review of the impact of ultraviolet radiation and sunscreen on the skin microbiome. Photodermatol Photoimmunol Photomed, 40, e12943. https://doi.org/10.1111/phpp.12943.
Grice, E. A., & Segre, J. A. (2011). The skin microbiome. Science, 324(5931), 1190–1192.
Byrd, A. L., Belkaid, Y., & Segre, J. A. (2018). The human skin microbiome. Nature Reviews Microbiology, 16(3), 143–155.