Najučestalije recesivne genetičke bolesti

Posted on 21.12.2023.

U prethodnom blogu objasnili smo što su recesivne genetičke bolesti te kako možemo ispitati jesmo li nositelji za ove genetičke poremećaje. U nastavku donosimo više informacija o dvije najčešće recesivne genetičke bolesti na našim prostorima.

Cistična fibroza

Cistična fibroza je recesivna genetička bolest koja nastaje mutacijom u genu CFTR. Približno 1 na 25-40 osoba nositelji su mutacije u ovom genu. Posljedica mutacije su deformirani kanalići koji provode klor i druge molekule. Klor se kod zdravih izlučuje na površinu sluznica te privlači vodu i posljedično razrjeđuje sluz u plućima, gušterači, probavnom sustavu i drugim organima. Kod osoba oboljelih od cistične fibroze zbog neprolaska klora, sluz je vrlo gusta te dovodi do začepljenja i čini plodno tlo za razvoj bakterija koje uzrokuju opetovane infekcije. Najveći negativan učinak ima na pluća te uzrokuje njihovu smanjenu funkciju. Iako se ulažu veliki napori u razvoju genske terapije, zasad najbolje terapijsko rješenje pružaju tzv. CFTR modulatori koji mogu ispravljati oblikovanje CFTR proteina i/ili pojačati njegovu funkcionalnost tj mogućnost otvaranja kanalića. U Hrvatskoj se ova terapija primjenjuju od 2021. godine.

Spinalna mišićna atrofija

Spinalna mišićna atrofija je recesivna neurodegenerativna genetička bolest. Oboljele osobe imaju deleciju tj. nedostatak dijela SMN1 gena u obje kopije. 1:45 osoba nositelji su ove bolesti. Osim SMN1 analizira se i gen SMN2 čiji veći broj kopija je povezan s boljom prognozom i sporijom progresijom bolesti. Bolest ima 4 tipa koji se razlikuju prema vremenu i težini simptoma.
Od 1.3.2023. u Republici Hrvatskoj provodi se novorođenački probir na spinalnu mišićnu atrofiju. Svako rođeno dijete genetički se testira kako bi, u slučaju uspostavljanja dijagnoze, bila omogućena primjena
terapije. Naime, za ovu genetičku bolest od 2019. godine postoji genska terapija koja se jednokratno prima, a u Hrvatskoj se počinje koristiti 2021. Terapija imena Zolgesma je genska terapija koju mogu primiti djeca mlađa od dvije godine, a u organizam unosi funkcionalne kopije SMN1 gena te tako zaustavlja progresiju bolesti. Osim ovog, postoje lijekovi Spinraza i Risdiplam koji, svaki na svoj način, dovode do više funkcionalnog SMN proteina.

Američko društvo za medicinsku genetiku i genomiku (ACMG) preporučuje da testiranje za nositeljstvo nekih od najčešćih recesivnih i X-vezanih bolesti bude ponuđeno partnerima prilikom planiranja ili tijekom trudnoće. Poznavanje rizika za ove i ostale recesivne genetičke bolesti pruža paru mogućnost informiranog donošenja odluka. Isto tako, rana dijagnostika presudna je za brzu reakciju i primjernu dostupnih terapija te oboljeloj osobi omogućuje bolju prognozu i kvalitetu života.

Izvori:
Gregg, A.R., Aarabi, M., Klugman, S. et al. Screening for autosomal recessive and X-linked conditions during pregnancy and preconception: a practice resource of the American College of Medical Genetics and Genomics (ACMG). Genet Med, 2021. https://doi.org/10.1038/s41436-021-01203-z
Tješić-Drinković D, Omerza L, Bambir I, Todorić I, Aničić MN, Senečić-Čala I i sur. Cistična fibroza – nove terapijske mogućnosti. Liječnički vjesnik [Internet], 2022. https://doi.org/10.26800/LV-144-supl1-6
Tješić-Drinković D, Tješić-Drinković D. Cistična fibroza. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Medicinske znanosti [Internet]. 2015. https://hrcak.srce.hr/139011
Lehman I. Spinalna mišićna atrofija (SMA): znamo li sve o prvim simptomima i važnosti ranog postavljanja dijagnoze?. Paediatria Croatica [Internet]. 2020. https://hrcak.srce.hr/251930
https://www.halmed.hr/