Što je to probir nositelja recesivnih bolesti?

Posted on September 30, 2021

Probir nositelja (eng. carrier screen) je genetički test koji omogućuje detekciju mutacija koje bi mogle uzrokovati recesivne nasljedne poremećaje/bolesti kod buduće djece. Recesivne bolesti se javljaju ukoliko osoba nosi dvije mutirane kopije gena, koje su uglavnom naslijeđene od roditelja – jedna od majke, a druga od oca. Ako osoba ima samo jednu mutiranu kopiju gena, ona je nositelj za određeni poremećaj. Prema istraživanju iz 2013. godine koje je uključivalo 23,453 osobe, svaka četvrta osoba je bila nositelj jedne od 108 testiranih bolesti (1).

U probir su najčešće uključeni poremećaji koji imaju visoku frekvenciju nositelja kao što su npr. cistična fibroza i spinalna mišićna atrofija te sindrom fragilnog X kromosoma. Cistična fibroza se smatra najučestalijom teškom recesivnom bolešću u općoj populaciji, javlja se u 1:2500 slučajeva, a frekvencija nositelja iznosi 1:45 (2). Frekvencije nositelja za spinalnu mišićnu atrofiju su od 1:40 do 1:60 u općoj populaciji, a u otprilike 2% slučajeva dolazi do nove mutacije unutar gena koja izaziva bolest (3). Uz ove najčešće recesivne genetičke poremećaje, probirom se može testirati više stotina gena koji uzrokuju različite recesivne poremećaje. Pojedinačno takvi poremećaji imaju nisku frekvenciju nositelja, no zajednički čine veliku grupu rijetkih bolesti za koje se testiranje provodi. U slučaju da se otkrije status nositelja za oba partnera, postoji 25% šanse da će dijete naslijediti mutiranu kopiju gena od oba roditelja i imati poremećaj. U slučaju da je samo jedan od roditelja nositelj, dijete će u 50% slučajeva naslijediti status nositelja, ali neće razviti simptome bolesti. Stoga se obično prvo testira jedan partner. Ukoliko je rezultat testa negativan, nema potrebe za testiranjem drugog partnera. Međutim, ukoliko se probirom utvrdi status nositelja, nužno je genetsko testiranje partnera kako bi se procijenio rizik za buduće potomstvo.

U najboljem slučaju, probir nositelja i savjetovanje trebalo bi obaviti prije trudnoće jer to parovima omogućuje da saznaju o svom reproduktivnom riziku i razmotre reproduktivne mogućnosti prije planiranja obitelji. Američki koledž medicinske genetike i genomike preporučuje da se svakoj ženi koja je trudna ili planira trudnoću pruže sve informacije o mogućnostima testiranja za nositelja nasljednih genetskih poremećaja (4).

Reference:

  1. Lazarin GA, Haque IS, Nazareth S, Iori K, Patterson AS, Jacobson JL et al. (2013): An empirical estimate of carrier frequencies for 400+ causal Mendelian variants: results from an ethnically diverse clinical sample of 23,453 individuals. Genet Med; 15:178-86.
  2. Carlo Castellani, Milan Macek, Jean-Jacques Cassiman et al. (2010): Benchmarks for Cystic Fibrosis carrier screening: A European consensus document. Journal of Cystic Fibrosis 9, Issue 3:165-178.
  3. American College of Obstetricians and Gynecologists. (2017): Carrier screening for genetic conditions, Committee opinion. Number 691.
  4. American College of Obstetricians and Gynecologists. (2017): Carrier screening in the age of genomic medicine. Obstet Gynecol. (690); 129: e35–40.

Scroll Up