Zašto neinvazivno prenatalno testiranje ne treba shvaćati olako?

Posted on May 18, 2022

Neinvazivno prenatalno testiranje (NIPT), analiza koja procjenjuje genetičke poremećaje fetusa iz uzorka krvi majke, je široko rasprostranjeno kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Skoro da ne postoji trudnica koja nije čula za Harmony, Nifty, Panoramu itd., a to su ustvari samo ‘brendirana’ imena NIPT-a. Većina trudnica također zna za prednosti NIPT-a, kao što je njegova neinvazivnost (vadi se krv) i visoka pouzdanost (procjenjuje rizik za genetičke poremećaje s visokom preciznošću). Međutim, malo se govori, i posljedično zna, o nedostacima analize. Jako je važno svaku trudnicu upoznati s prednostima, ali i s nedostacima NIPT-a te da je jasno informirana o tome što se samom analizom može dobiti, a što ne. U daljnjem tekstu navodimo nekoliko ključnih stvari s kojima svaka trudnica treba biti upoznata prije samog testiranja.

1. Testiranje je stvar izbora. Trudnica treba razmotriti sve implikacije koje NIPT nosi te odlučiti je li testiranje pogodno za nju.

2. NIPT nije dijagnostički test, tj. ne utvrđuje niti isključuje postojanje genetičkog poremećaja kod fetusa. NIPT daje procjenu rizika od prisutnosti genetičkog poremećaja. Rezultati NIPT-a nisu samostalno dovoljni za bilo kakve daljnje odluke vezane za trudnoću.

3. Trudnice trebaju biti informirane o spektru genetičkih poremećaja za koje se testiranje vrši. Neki poremećaji imaju jako varijabilne kliničke slike. Npr. postoje procjene da kod velikog broja ljudi koji su nositelji aneuploidija spolnih kromosoma, to stanje ostaje nezamijećeno  tijekom života. Također, trebaju biti informirane ukoliko postoji mogućnost da se saznanje o nekom poremećaju iskoristi za pravovremeno liječenje nakon rođenja djeteta.

4. NIPT ne analizira DNA iz fetalnih stanica, nego iz stanica posteljice, koja može biti različita (u oko 2% slučajeva) od DNA iz fetalnih stanica.

5. Rezultati mogu biti neuspjeli zbog tehničkih ili bioloških razloga. U tom slučaju, trudnica treba razgovarati sa svojim liječnikom o drugim mogućnostima testiranja.

6. Postoje tehnički i biološki razlozi za netočne i neuspjele rezultate. Tu spadaju posteljični mozaicizam, majčina aneuploidija, promjene u broju kopija gena (eng. copy number variants –  CNVs) kod majke, maligniteti kod majke, sindrom nestalog blizanca (eng. vanishing twin) i drugi, koje po potrebi trudnici treba razjasniti. Pozitivan rezultat je potrebno potvrditi dijagnostičkim postupkom poput analize fetalnog kariotipa nakon amniocenteze ili biopsije korionskih resica.

7. NIPT ima visoke vrijednosti senzitivnosti i specifičnosti za većinu analiziranih kromosomskih stanja. Što znače ti pojmovi? Senzitivnost govori o tome u kolikom postotku će genetički poremećaj zaista biti prepoznat kao takav. Specifičnost govori o tome u kolikom postotku će nepostojanje genetičkog poremećaja biti prepoznato kao takvo. Dakle, ukoliko je senzitivnost 99%, to znači da će od 100 trudnoća s genetičkim poremećajem, test 99 njih prepoznat kao takve (detektirat će poremećaj). Ukoliko je specifičnost 99%, to znači da od 100 trudnoća bez genetičkog poremećaja, test 99 njih prepoznat kao takve (uredne trudnoće). Međutim, postoji još jedna vrijednost koju treba razumjeti, a to je pozitivna prediktivna vrijednost (PPV). PPV govori o tome koliki je postotak pozitivnih nalaza zaista pozitivan nalaz. PPV za Downov sindrom je visok (obično iznad 90%), što znači da će u više od 90 od 100 pozitivnih nalaza, Downov sindrom zaista biti potvrđen. Međutim, za druge genetičke poremećaje je niži (što uglavnom ovisi o učestalosti poremećaja u populaciji), a najniži je za mikrodelecijske sindrome. Npr. za neke mikrodelecijske sindrome, PPV je svega 5%, što znači da je od 100 pozitivnih nalaza, samo 5 stvarni mikrodelecijski sindrom, dok ih je 95 lažno pozitivnih. S obzirom da se NIPT nalaz treba potvrditi amniocentezom/biopsijom korionskih resica, to znači da će od 100 trudnica s pozitivnim nalazom, 95 ići na nepotrebni invazivni zahvat.

8. NIPT ne analizira sve genetičke sindrome. Samo dijagnostički testovi nakon amniocenteze/CVS mogu detektirati aneuploidije svih kromosoma, mogu razlikovati potpunu trisomiju od trisomije koja je posljedica kromosomskih premještanja, mozaicizam, mikrodelecije, mikroduplikacije i monogenske bolesti.

9. U rijetkim slučajevima, NIPT može uputiti na majčinu ili fetalnu bolest koja se nije ispitivala testom npr. kromosomske promjene ili maligniteti kod majke.

Nadamo se da smo ovime bar djelomično razjasnili kompleksnost NIPT-a. Važno je razumjeti da testiranje, sa svim svojim prednostima, može u rijetkim slučajevima dovesti do nepotrebnog uznemiravanja tijekom trudnoće. Svaka trudnica treba potražiti savjet od svog liječnika ili obaviti genetičko savjetovanje kako bi dobila potpune informacije i donijela svoju odluku.

1. Samango-Sprouse, CA, Porter, GF, Lasutschinkow, PC, Tran, SL, Sadeghin, T, Gropman, AL. Impact of early diagnosis and noninvasive prenatal testing (NIPT): Knowledge, attitudes, and experiences of parents of children with sex chromosome aneuploidies (SCAs). Prenatal Diagnosis. 2020; 40: 470– 480. https://doi.org/10.1002/pd.5580

2. Liehr T. Non-invasive Prenatal Testing, What Patients Do Not Learn, May Be Due to Lack of Specialist Genetic Training by Gynecologists and Obstetricians? Front Genet. 2021; 12: 682980. doi: 10.3389/fgene.2021.682980.

3. Sachs A, Blanchard L, Buchanan A, Norwitz E, Bianchi DW. Recommended pre-test counseling points for noninvasive prenatal testing using cell-free DNA: a 2015 perspective. Prenat Diagn. 2015; 35(10): 968-71. doi: 10.1002/pd.4666